Mladi su u prosjeku osvijestili svoj LGBTIQ identitet s 14 godina, češće se outaju majkama nego očevima, a u kontaktu s novim osobama preko polovice njih skriva svoj LGBTIQ identitet. Doživljaj poštovanja i uvažavanja njihovog LGBTIQ identiteta, kao i osjećaj sigurnosti, češće su imali tijekom studiranja u odnosu na srednju školu, što ne čudi budući da su u srednjoj školi češće doživjeli nasilje, uz negativno spominjanje LGBTIQ tema u nastavi i nastavnim materijalima.
To su samo neki od rezultata istraživanja koje je provela istraživačica doc. dr. sc. Marina Štambuk u suradnji s udrugama Dugine obitelji i Lezbijska organizacija Rijeka “LORI”, u sklopu projekta “Podržimo uključivo obrazovanje – gradimo sigurnu budućnost” kojeg provode spomenute udruge i norveška organizacija Norsensus Mediaforum.
Više od polovice sudionika i sudionica izjavilo je da su se u srednjom školi barem jednom susreli sa spominjanjem LGBTIQ tema u negativnom kontekstu, na nastavi ili u nastavnim materijalima, dok je trećina to doživjela više puta ili često. Tijekom srednje škole ispitane su osobe češće doživljavali negativne komentare od strane svojih vršnjaka i vršnjakinja u odnosu na fakultet, a čak 20% njih doživjelo je verbalno nasilje od strane nastavnog i stručnog osoblja u srednjoj školi.
Zastrašujuće je što čak 77% mladih LGBTIQ osoba ne zna kome mogu prijaviti nasilje u srednjoj školi ukoliko ga dožive, i većina je izjavila kako bi im najveća podrška tijekom srednjoškolskog obrazovanja bila postojanje seksualnog odgoja i obrazovanja u sklopu nastave unutar kojeg bi se govorilo o LGBTIQ temama.
Istraživanje “Iskustva i potrebe mladih LGBTIQ osoba” obuhvatilo je 373 sudionika i sudionica iz Hrvatske u dobi između 15 i 30 godina. Njime su se htjele prikupiti spoznaje o iskustvima LGBTIQ mladih u obrazovnom sustavu i potrebama vezanim uz sadržaje i usluge za LGBTIQ mlade, a provedeno je od srpnja do listopada 2021. godine. Studenti i studentice čine većinu uzorka te su pretežno iz Zagreba, Rijeke, Splita, Varaždina i Pule.
Ovo je prvo istraživanje takve vrste provedeno u Hrvatskoj, i posebice su zanimljive cjeline koje su obrađene u dijelu koji se odnosi na obrazovanje; koliko su LGBTIQ teme bile zastupljene tijekom obrazovanja ispitanika, koliko su oni bili otvoreni u izražavanju vlastitog LGBTIQ identiteta, kakve su bile reakcije i komentari na LGBTIQ teme tijekom obrazovanja, jesu li ispitanici doživjeli nasilje zbog LGBTIQ identiteta i kakvu vrstu podrške su ispitanici željeli tijekom svog obrazovanja.
Iskustva osoba koje su sudjelovale u fokus grupama provedenim u istraživanju potvrđuju rezultate – jedna osoba je tijekom razgovora o svojem odrastanju u manjem gradu izjavila kako „u mom gradu naprosto nema LGBT+ sadržaja, zbog čega sam se često osjećala osamljeno, depresivno i kao da sam jedina LGBT osoba na planeti. Bilo kakav sadržaj dobro bi došao“, dok jedna druga osoba jednostavno je rekla da bi joj od neprocjenjive vrijednosti tijekom njenog odrastanja pomogao „bilo kakav siguran prostor gdje mogu biti ja.“
Nadamo se da će temeljem ovih uvida i rezultata nadležne institucije poduzeti sve dostupne mjere po pitanju suzbijanja diskriminacije i nasilja u obrazovanju, te donijeti konkretne strategije koje se odnose na suzbijanje nasilja na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja.
Cijelo istraživanje možete preuzeti ovdje.
Istraživanje je dio projekta „Podržimo uključivo obrazovanje – gradimo sigurnu budućnost“ kojeg provode Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“ i partnerice Dugine obitelji i Norsensus Mediaforum (Norveška), u razdoblju od 1.1.2021. do 28.2.2023. godine. Projekt je podržan sa 129.600,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.