Za sve ima mjesta, samo za diskriminaciju ne.
Zagreb je grad različitosti, susreta i zajednice. LGBTIQ+ osobe dio su svakodnevnog života našega grada, kao susjedi, prijatelji, kolege, roditelji i članovi obitelji.
Kampanja “Zagreb koji se voli” nastala je kako bi istaknula vidljivost LGBTIQ+ osoba, promovirala ravnopravnost i pružila informacije o tome kako prepoznati i prijaviti diskriminaciju, govor mržnje i zločine iz mržnje.
Posljednjih godina svjedoci smo sve većeg broja slučajeva diskriminacije, uznemiravanja i nasilja usmjerenih prema LGBTIQ+ osobama, kako u Hrvatskoj tako i diljem Europe.
Istovremeno, Zagreb aktivno radi na stvaranju sigurnijeg i uključivijeg okruženja za sve svoje građane. Ovom kampanjom želimo pokazati da LGBTIQ+ osobe pripadaju ovom gradu jednako kao i svi drugi, ali i podsjetiti da diskriminacija nikada ne smije ostati prešućena.
Što Zagreb radi za LGBTIQ+ zajednicu?
Zagreb posljednjih godina poduzima konkretne korake kako bi bio grad u kojem se poštuju ljudska prava, različitost i ravnopravnost svih građana. Ove aktivnosti dio su šireg nastojanja da Zagreb bude sigurno i uključivo mjesto za LGBTIQ+ osobe.
Partnerstvo sa zajednicom
Kroz suradnju s organizacijama civilnog društva Grad Zagreb provodi niz aktivnosti predviđenih Programom za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba. Edukacije, javna događanja, kampanje i druge aktivnosti doprinose većoj vidljivosti zajednice, smanjenju diskriminacije i stvaranju uključivijeg grada za sve građane i građanke.
Zagreb je 2024. godine osvojio zlatnu nagradu za Europsku prijestolnicu inkluzije i raznolikosti.
Diskriminacija i dalje postoji
Zagreb koji se voli je Zagreb u kojem svatko može živjeti otvoreno, sigurno i bez straha. No stvarnost nije uvijek takva. Mnoge LGBTIQ+ osobe i dalje doživljavaju diskriminaciju, uznemiravanje ili govor mržnje u svakodnevnom životu. Dio tih iskustava ostaje nevidljiv jer ih ljudi ne prijavljuju ili ne znaju kome se mogu obratiti.
Zato je važno o njima govoriti. U nastavku donosimo nekoliko iskustava iz naše zajednice.
Dugo nisam spominjao svog dečka na poslu. Kada bi kolege pričale o obitelji ili planovima za vikend, jednostavno bih preskočio taj dio razgovora. Nisam imao loša iskustva, ali nisam znao kako će ljudi reagirati. Strah me bilo kako će kolege reagirati ili što ako dobijem otkaz zbog toga?
Tek nakon nekoliko godina osjetio sam dovoljno povjerenja da budem otvoren. Tada sam shvatio koliko energije trošiš kada stalno paziš što govoriš i kako se predstavljaš drugima.
Radno mjestoSjedile smo u tramvaju, razgovarale i držale se za ruke, ne razmišljajući o tome kako izgledamo ljudima oko sebe. Tada je nekoliko muškaraca počelo dobacivati komentare i ismijavati nas.
Ukočila sam se od straha i jedino što sam željela bilo je što prije izaći. Izašle smo nekoliko stanica ranije i ostatak puta prošetale u tišini. Tada sam shvatila koliko se brzo običan, sretan trenutak može pretvoriti u osjećaj da nisi dobrodošla.
Javni prostorKada sam otišla pogledati stan koji se iznajmljivao, razgovor je u početku bio ugodan. No čim je vlasnica shvatila da živim s curom, počela je propitivati naš odnos i rekla da se možda ne bismo uklopile u zgradu. Nekoliko sati kasnije javila mi je da je stan već iznajmljen.
Ne mogu dokazati da je razlog bila moja seksualna orijentacija, ali osjećaj je bio vrlo jasan. Najteže mi je bilo to što nisam znala postoji li ikakav način da reagiram.
StanovanjeTrebao sam obaviti rutinsku stvar na šalteru. Službenik je primijetio da imam lakirane nokte i počeo me glasno ispitivati zašto ih lakiram, jesam li peder i što na to kažu moji roditelji. Bio sam zatečen i samo sam želio što prije završiti razgovor.
Tek kasnije sam shvatio koliko je cijela situacija bila neugodna i ponižavajuća.
InstitucijeKome prijaviti diskriminaciju?
Ako ste doživjeli diskriminaciju, govor mržnje, prijetnje ili nasilje zbog svoje seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja, niste sami. Postoje institucije i organizacije koje vam mogu pružiti podršku, informacije i pomoć pri zaštiti vaših prava, poput pučke pravobraniteljice, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova ili policije.
Pučka pravobraniteljica nadležna je za slučajeve diskriminacije u području rada, obrazovanja, stanovanja, pružanja usluga i drugim područjima života. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova bavi se slučajevima diskriminacije povezanima sa spolom, seksualnom orijentacijom, rodnim identitetom i rodnim izražavanjem. Policiji je važno prijaviti prijetnje, nasilje, uznemiravanje i moguće zločine iz mržnje kako bi se slučajevi mogli istražiti i procesuirati.
Mnoge LGBTIQ+ osobe ne prijavljuju neugodna iskustva jer nisu sigurne kome se obratiti ili misle da ono što su doživjele nije dovoljno ozbiljno. Međutim, svaka osoba ima pravo na zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i nasilja, a traženje informacija ili savjeta često je prvi korak prema rješavanju problema.
Ne morate biti sigurni radi li se o diskriminaciji da biste zatražili savjet ili podršku.
Važno je znati
Ponekad nije jednostavno procijeniti je li ono što ste doživjeli diskriminacija, govor mržnje ili zločin iz mržnje. Upravo zato mnogi ljudi nisu sigurni kome se obratiti ili ne prijave svoje iskustvo. U nastavku donosimo sažeta objašnjenja najvažnijih pojmova.
Što je diskriminacija?
Diskriminacija je neopravdano stavljanje osobe u nepovoljniji položaj zbog nekog njezina osobnog obilježja, poput seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja.
Može biti izravna, primjerice kada vas netko odbije zaposliti, uslužiti ili iznajmiti stan zbog toga tko ste. Može biti i neizravna, kada neko pravilo ili praksa naizgled vrijedi jednako za sve, ali u stvarnosti posebno pogađa određenu skupinu ljudi. Diskriminacijom se smatraju i uznemiravanje, segregacija te poticanje na diskriminaciju.
Što je govor mržnje?
Govor mržnje obuhvaća javno izražavanje kojim se potiče, širi ili opravdava mržnja, nasilje ili diskriminacija prema osobama ili skupinama ljudi zbog njihovih osobnih obilježja, poput seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja. Može se pojaviti u javnom prostoru, na društvenim mrežama, u medijima ili drugim oblicima komunikacije.
Ako ste bili izloženi govoru mržnje ili ste ga primijetili, možete ga prijaviti nadležnim institucijama ili platformi na kojoj je objavljen. Prijavljivanjem pomažete zaštiti ne samo sebe, nego i drugih osoba koje bi se mogle naći na meti sličnog ponašanja.
Što je zločin iz mržnje?
Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog predrasuda prema stvarnom ili pretpostavljenom osobnom obilježju žrtve, primjerice njezinoj seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu ili rodnom izražavanju.
To mogu biti prijetnje, fizički napadi, oštećenje imovine ili druga kaznena djela motivirana predrasudama. Važno ih je prijaviti policiji kako bi se mogla istražiti i odgovarajuće procesuirati.
Koja prava imaju LGBTIQ+ osobe?
LGBTIQ+ osobe u Hrvatskoj imaju pravo na jednaku zaštitu od diskriminacije, pristup javnim uslugama, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i radu bez uznemiravanja ili nepovoljnog postupanja. Hrvatski zakoni zabranjuju diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja te jamče jednaku zaštitu svih građana pred zakonom.
Trebate pomoć ili želite podijeliti svoje iskustvo?
Ako ste doživjeli diskriminaciju, govor mržnje ili uznemiravanje zbog svoje seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja, možete nam se javiti. Dugine obitelji mogu vas uputiti na relevantne institucije, pružiti informacije o vašim pravima i pomoći vam pronaći podršku. Vaše iskustvo može pomoći ne samo vama, već i boljem razumijevanju izazova s kojima se LGBTIQ+ osobe u Hrvatskoj i dalje susreću.
Ova stranica nastala je u sklopu aktivnosti koje se provode u suorganizaciji s Gradom Zagrebom, u okviru Sporazuma o suradnji za provedbu aktivnosti Programa Grada Zagreba za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba za razdoblje do kraja 2026. godine.
