Izrazi koji se koriste na ovoj stranici, a imaju rodno značenje, bez obzira na to koriste li se u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način sve rodove.

Što je životno partnerstvo?

Životno partnerstvo predstavlja pravni okvir koji omogućuje istospolnim parovima uživanje prava i obveza koje proizlaze iz zajedničkog života. Zakon o životnom partnerstvu istospolnih osoba donesen je 2014. godine u Republici Hrvatskoj i jedan je od ključnih koraka prema jednakopravnosti LGBTIQ+ zajednice.

Prema članku 37. stavka 4. Zakona o životnom partnerstvu, životni partneri imaju u svim upravnim postupcima jednaka prava i obveze kao i bračni drugovi. Ova odredba osigurava da životni partneri mogu ostvarivati razna prava koja su ključna za svakodnevni život, poput nasljeđivanja, zdravstvenog osiguranja, odlučivanja u hitnim medicinskim situacijama i mnogih drugih – uključujući i ona vezana za obiteljski život, poput pristupa sustavu udomiteljstva ili posvojenja..

Članak 37.

(1) Životni partneri imaju međusobno prava i obveze kao i bračni drugovi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Na imovinske i druge odnose životnih partnera na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuju imovinski i drugi odnosi bračnih drugova, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Životni partneri imaju jednaka prava i obveze u odnosu na porezne, radne, mirovinske, zdravstvene, socijalne i druge sustave, kao i bračni drugovi, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

(4) Životni partneri imaju jednaka postupovna prava i status u svim sudskim i upravnim postupcima kao i bračni drugovi.

Životno partnerstvo omogućuje zaštitu obitelji, sigurnost u vezi i jasno definiranje prava i obveza među partnerima. Ova pravna forma također šalje snažnu poruku o jednakosti i prihvaćanju u našem društvu.

Najčešća pitanja o životnom partnerstvu

Kako sklopiti životno partnerstvo?

Za hrvatske državljanke način sklapanja životnog partnerstva je relativno jednostavan. Osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo svoju namjeru osobno prijavljuju matičarki nadležnoj za mjesto u kojem žele sklopiti životno partnerstvo te će prijavi priložiti po potrebi izvatke iz matice rođenih, a na zahtjev matičarke i druge isprave.

Namjera sklapanja životnog partnerstva može se podnijeti u kojem matičnom uredu u RH.

Matičarka će provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje životnog partnerstva. Kad utvrdi da su te pretpostavke ispunjene, matičarka će uzeti izjavu osoba koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo o izboru prezimena. Potom će matičarka na njihov prijedlog odrediti dan za sklapanje životnog partnerstva u pravilu u razdoblju od tridesetog do četrdeset petog dana od dana podnošenja prijave (a u iznimnim slučajevima kad za to postoje opravdani razlozi matičarka ga može odobriti i prije tridesetog dana od dana podnošenja prijave). Sklapanje životnog partnerstva obavlja se na svečan način u službenoj prostoriji ili na drugom prikladnom mjestu, o čemu na prijedlog stranaka odluku donosi matičarka.

Životno partnerstvo sklapa se u nazočnosti osoba koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo, matičarke i dvije svjedokinje. Na dan i u vrijeme određeno za sklapanje životnog partnerstva matičarka će objaviti da su osobno nazočne obje osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo i svjedokinje te da nema zapreka za sklapanje životnog partnerstva. Potom će prigodnim govorom upoznati osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo s odredbama ovoga Zakona, o njihovim pravima i dužnostima te istaknuti značenje sklapanja životnog partnerstva.

Životno partnerstvo je sklopljeno kad osobe izjave pristanak na sklapanje životnog partnerstva, nakon čega matičarka objavljuje da je između njih, navođenjem njihovih osobnih imena, sklopljeno životno partnerstvo (izjavu o pristanku potpisat će životne partnerice, svjedokinje i matičarka).

Životno partnerstvo matičarka će upisati u registar životnog partnerstva te životnim partnericama izdati izvadak iz registra životnog partnerstva.
Prilikom tog temeljnog upisa u registar matičarka će upisati sljedeće podatke:

  1. podaci o životnim partnericama: ime i prezime, spol, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, matični broj građanke i osobni identifikacijski broj, državljanstvo, dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja životnog partnerstva i sporazumna izjava o prezimenu nakon sklopljenog životnog partnerstva
  2. imena i prezimena roditelja životnih partnerica, ime i prezime svjedokinja pri sklapanju životnog partnerstva te ime i prezime matičarke
  3. ime i prezime sudskog tumača ako je pri sklapanju životnog partnerstva bila nužna nazočnost sudskog tumača. Primjerice, kada partnerstvo sklapa osoba ili osobe koje ne govore hrvatski jezik.

U slučaju da su jedna ili obje partnerice strane državljanke, uz prijavu namjere sklapanja životnog partnerstva, potrebno je priložiti dokaz o slobodnom bračnom stanju i rodni list koje izdaje nadležno tijelo države rođenja. Uz te dvije potvrde, matičarka mora na uvid dobiti i ispravu o identitetu, dokaz o državljanstvu i potvrdu o boravištu ako partnerice borave u Hrvatskoj. Ovlaštena predvoditeljica također može prisustvovati samom vjenčanju.

Pojedine zemlje koje ne priznaju nikakav oblik obiteljske zajednice parova istoga spola mogu pružati birokratski otpor kod izdavanja potrebne dokumentacije, posebno kod potvrde o slobodnom bračnom stanju. Sve članice Vijeća Europe, 47 država u geografskoj Europi, dužne su LGBT osobama izdati potvrdu o slobodnom bračnom stanju.

Što je od dokumenata potrebno za sklapanje životnog partnerstva?

Životno partnerstvo, kao i civilni brak, sklapa isključivo matičar na području RH i ne može se sklopiti u konzularno-diplomatskim predstavništvima. Zahtjev se predaje u bilo kojem matičnom uredu u RH.

Za hrvatske državljane:

  • Partneri moraju doći osobno s kopijama svojih osobnih iskaznica i osobnih iskaznica dvoje svjedoka (kumova)
  • Pri dolasku se ispunjava prijava (obrazac koji se dobije u matičnom uredu)
  • Potrebno je platiti biljege i uplatnicu za čin sklapanja nakon prijave
  • Dodatni troškovi se plaćaju ukoliko se vjenčanje planira izvan službene prostorije
  • Ukoliko hrvatski državljanin, rođen u inozemstvu, nije upisan u Knjigu rođenih (hrv. državljani rođeni u inozemstvu), potrebno je prethodno se upisati u Knjigu rođenih

Za strane državljane:

  • Izvadak iz matice rođenih izdan u državi rođenja
  • Dokaz o slobodnom bračnom stanju (izdaje država rođenja)
  • Isprava o identitetu
  • Dokaz o državljanstvu
  • Potvrda o boravištu
  • Pri dolasku se ispunjava prijava (obrazac koji se dobije u matičnom uredu), potrebno je donijeti biljege
  • Matičar može iznimno tražiti na uvid i druge isprave
  • Državljani izvan područja EU i Europskog gospodarskog pojasa (EGP): preporučuje se provjeriti trebaju li svi dokumenti na diplomatsku validaciju
  • Ovlašteni sudski tumač za strani jezik je obavezan (iznimka može biti za građane Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije)

Što se tiče troškova vezanih uz sklapanje životnog partnerstva, cijene su iste kao i za hrvatske državljane. Ceremonija u pravilu traje 15 minuta, a eventualni dodatni troškovi se plaćaju ukoliko se vjenčanje planira izvan službene prostorije.

Kako strani državljani ili državljanke mogu sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj?

U slučaju da su jedan ili oba partnera ili partnerice strane državljanke, uz prijavu namjere sklapanja životnog partnerstva, potrebno je priložiti dokaz o slobodnom bračnom stanju i rodni list koji izdaje nadležno tijelo države rođenja. Uz te dvije potvrde, matičarka mora na uvid dobiti i ispravu o identitetu i dokaz o državljanstvu te potvrdu o boravištu u RH. Ovlaštena prevoditeljica ili prevoditelj, odnosno sudska tumačica za strani jezik, prisustvovat će samom vjenčanju. Pojedine zemlje koje ne priznaju nikakav oblik obiteljske zajednice parova istoga spola mogu pružiti birokratski otpor kod izdavanja potrebne dokumentacije, posebno kod potvrde o slobodnom bračnom stanju. Sve članice Vijeća Europe, 47 država u Europi, dužne su LGBT osobama izdati potvrdu o slobodnom bračnom stanju.

Kako se može raskinuti životno partnerstvo?

Životno partnerstvo može se raskinuti na dva načina:
1. podnošenjem tužbe za raskid životnog partnerstva nadležnom općinskom sudu kada raskid zahtijeva jedan životni partner
2. podnošenjem sporazumnog prijedloga za raskid životnog partnerstva nadležnom općinskom sudu kada raskid zahtijevaju oba životna partnera.

Ukoliko se radi o sporazumnom prijedlogu za raskid životnog partnerstva, ono se, osim sudskim putem, može raskinuti i davanjem sporazumne izjave koju partneri potpisuju pred matičarom, pod uvjetom da u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete. To je jedna od glavnih razlika između braka i životnog partnerstva, budući da se zahtjev za razvod braka uvijek podnosi sudu.

Raskid životnog partnerstva pred sudom identičan je razvodu braka. Sud će raskinuti životno partnerstvo na sporazumni prijedlog životnih partnera, ako utvrdi da su odnosi među partnerima teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka životne zajednice protekla godina dana (ako partneri dulje od godinu dana nisu u međusobnom emocionalnom i drugom odnosu opisanom kroz načela životnog partnerstva u članku 6. stavak 1 Zakona o životnom partnerstvu).

Za sve druge postupke koji se odnose na sporove između (bivših) životnih partnera, poput uzdržavanja, viđanja djece, podjele zajednički stečene imovine, kao i sve druge sporove, primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona u posebnom postupku i ti se sporovi ne razlikuju od onih koji se odnose na bračne i izvanbračne zajednice.

Može li se status životnog partnerstva učiniti tajnim?

Status životnog partnerstva je javna stvar, ali se taj osobni podatak može koristiti samo u svrhe izričito propisane zakonom. Sve državne institucije i tijela javne vlasti imaju uvid u taj podatak, ali ga mogu koristiti samo kad je to potrebno za ostvarivanje vaših prava i legitimnih ciljeva. Tijela javne vlasti i državne službenice nemaju ovlast taj podatak ustupati trećim osobama ili ga koristiti za ciljeve koji nisu propisani zakonom.

Mogu li uzeti prezime svoga partnera?

Svakako. Sljedeće kombinacije su moguće: da svatko zadrži svoje prezime, da kao zajedničko prezime uzmete prezime jednog od partnera, da kao zajedničko prezime uzmete oba prezimena i odlučite koje ćete prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu ili pak da svatko uz svoje prezime uzme i prezime od partnera i odluči koje će upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.

Koja prava imaju životni partneri?

Životni partneri uživaju jednaka prava kao i bračni drugovi u svim pravnim, administrativnim i socijalnim postupcima (članak 37., stavka 4 Zakona o životnom partnerstvu). To uključuje pravo na nasljeđivanje, porezne olakšice, pravo na obiteljske mirovine, zdravstvenu skrb i drugo.

Što je neformalno životno partnerstvo?

Neformalno životno partnerstvo je zajednica dvoje ljudi istog spola koji žive zajedno u trajanju od najmanje tri godine, a nisu službeno registrirali svoju zajednicu. Prava neformalnih životnih partnera gotovo su identična kao i u formalnom životnom partnerstvu.

Kako se ostvaruje partnerska skrb ako životni partneri imaju dijete?

Ako vaše dijete ima zakonski priznato samo jednog roditelja, primjerice jednu osobu koja je navedena kao majka u rodnom listu, možete od općinskog suda (nadležnog prema mjestu prebivališta djeteta) zatražiti da drugu majku (partnericu) imenuje partnericom-skrbnicom. Sud će u tom postupku zatražiti i mišljenje nadležnog centra za socijalnu skrb prije donošenja konačne odluke.

Imenovanjem partnerice-skrbnice osigurava se trajna roditeljska skrb, zajedno sa svim pravima i obvezama koje iz nje proizlaze. Ovaj status se upisuje u rodni list djeteta kao bilješka. U praksi, prava i obveze partnerice-skrbnice gotovo su identična pravima roditelja ili posvojitelja, s izuzetkom da partnerica-skrbnica nije upisana kao majka u rodni list djeteta. Zbog toga se zakonsko srodstvo ne uspostavlja, što može imati utjecaj na određene aspekte, poput nasljeđivanja od strane članova obitelji partnerice-skrbnice. Prema zakonu, između partnerice-skrbnice i djeteta postoje “trajna prava i obveze koja po zakonu postoje između roditelja i djece i njihovih potomaka.”

Ako primjerice dijete ima zakonski priznatog oca (upisanog u rodni list djeteta), status partnerice je jednak statusu “maćehe”. U tom slučaju, partnerica može sudjelovati u roditeljskoj skrbi zajedno s oba roditelja ili, u određenim situacijama, umjesto oca. Ta skrb može biti trajna ili privremena, ovisno o okolnostima.

Roditeljska skrb, uključujući dogovore o specifičnim pravima i obvezama (poput čuvanja djeteta, odlazaka na roditeljske sastanke i slično), može se dogovoriti kroz obiteljsku medijaciju. Medijacija može biti organizirana putem sustava socijalne skrbi ili privatno, uz prisutnost treće osobe. Postignuti dogovor može biti usmeni ili pismeni, a pismeni se može ovjeriti kod javnog bilježnika.

U slučajevima kada se trajna roditeljska skrb povjerava vašoj partnerici umjesto ocu, zbog njegove spriječenosti, odsutnosti ili nebrige, konačnu odluku donosi sud.

Je li moguće da životni partneri imaju predbračni ugovor kojim uređuju svoje imovinske odnose i bračnu/partnersku stečevinu? Ako da, kako?

Naravno. Svatko ima pravo urediti svoje imovinske odnose i partnersku stečevinu, kao i bilo koja druga pitanja koja se tiču partnerskih odnosa. Životni partneri ili životne partnerice mogu imati partnersku stečevinu i vlastitu imovinu. Partnerska stečevina je imovina koju životni partneri steknu radom za trajanja životnog partnerstva ili potječe iz te imovine. Životni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u partnerskoj stečevini, ako nije drugačije dogovoreno ranije. I imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava je partnerska stečevina, kao i primjerice dobitak od igara na sreću. Imovina koju ima jedan životni partner ili jedna životna partnerica u trenutku sklapanja životnog partnerstva ostaje njegova ili njezina vlastita imovina. Vlastita imovina je i imovina koju je životni partner ili životna partnerica stekla tijekom životnog partnerstva, a koja nije stečena radom. I autorsko djelo je primjerice vlastita imovina onog životnog partnera koji ga je stvorio.
Životne partnerice ili životni partneri mogu ugovorom o imovini drukčije urediti svoje odnose vezane uz partnersku stečevinu. Taj ugovor o imovini životnih partnera mora biti u pisanom obliku, a potpisi životnih partnera moraju biti ovjereni od javnog bilježnika. Važno je znati da nije dopušteno ugovorom o imovini životnih partnera uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.

Može li se životno partnerstvo sklopiti u konzularnom predstavništvu RH u inozemstvu?

Ne može. Životno partnerstvo sklapa isključivo matičar, dakle djelatnik Ministarstva pravosuđa/uprave na području Republike Hrvatske, a ne djelatnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Mogu li životno partnerstvo sklopiti i strani državljani/ke?

Sklapanje životnog partnerstva u Hrvatskoj moguće je i ako jedna ili obje osobe nisu hrvatski državljani. Postupci i prava ovise o specifičnim okolnostima, ali evo glavnih informacija:

  1. Ako jedna osoba nije državljanin Republike Hrvatske
    Strani državljani mogu sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj uz predočenje potrebne dokumentacije. To uključuje:
    • Važeću putovnicu ili osobnu iskaznicu.
    • Potvrdu o slobodnom bračnom stanju (iz matične zemlje), koja mora biti prevedena na hrvatski jezik i, ako je potrebno, ovjerena apostille pečatom.
      Nakon sklapanja životnog partnerstva, strani partner može zatražiti privremeni boravak radi spajanja obitelji, što omogućuje zajednički život u Hrvatskoj.
  2. Ako je jedan partner hrvatski državljanin rođen u inozemstvu
    Hrvatski državljani rođeni u inozemstvu mogu sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj sa svojim partnerima iz druge zemlje. Važno je prethodno provjeriti sve dokumente i pravovremeno ih prevesti i ovjeriti. Nakon sklapanja životnog partnerstva, strani partner može podnijeti zahtjev za boravište u Hrvatskoj.
  3. Ako par već ima registrirano partnerstvo ili brak u inozemstvu
    Ako ste životno partnerstvo, registrirano partnerstvo ili brak već sklopili u drugoj državi, vaš status može biti priznat u Hrvatskoj prema Zakonu o životnom partnerstvu.
    • Hrvatski državljani koji sklope brak u inozemstvu: Brak između osoba istog spola registrira se u Hrvatskoj kao životno partnerstvo. Za to je potrebno podnijeti zahtjev za priznavanje inozemnog dokumenta u matičnom uredu, uz prijevod i ovjeru.
    • Strani državljani koji sklope partnerstvo u inozemstvu: Također mogu zatražiti priznavanje svog statusa u Hrvatskoj, ovisno o dostavljenim dokumentima.
  4. Što ako obje osobe nisu hrvatski državljani?
    Ako obje osobe nisu hrvatski državljani, i dalje mogu sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj. Potrebno je:
    • Dostaviti putovnice ili osobne iskaznice obje osobe.
    • Priložiti potvrde o slobodnom bračnom stanju iz matičnih zemalja, prevedene na hrvatski jezik i ovjerene apostille pečatom (ako je primjenjivo).
      Važno je napomenuti da priznanje statusa životnog partnerstva u njihovim matičnim zemljama ovisi o zakonima tih država. Prije sklapanja životnog partnerstva preporučuje se konzultacija s nadležnim matičnim uredom u Hrvatskoj kako bi se osigurala pravodobna priprema svih potrebnih dokumenata.

Ovisno o specifičnoj situaciji, preporučuje se savjetovanje s matičnim uredom ili pravnim stručnjakom kako biste osigurali da svi potrebni dokumenti budu ispravno pripremljeni i predani.

PITANJA IZ PRAKSE

Primjer: Moja partnerica ima državljanstvo Bosne i Hercegovine. Ako sklopimo životno partnerstvo, može li ona dobiti boravište u Hrvatskoj kako bismo mogle zajedno živjeti?

Može. Nakon sklapanja životnog partnerstva tvoja partnerica može od Ministarstva unutarnjih poslova zatražiti privremeni boravak u RH radi ostvarenja prava na spajanje obitelji. Privremeni boravak, koji traje godinu dana uz mogućnost produljenja, ostvaruje se samo ukoliko u RH boravite zajedno, odnosno ukoliko i ti boraviš u RH. Član ili članica obitelji hrvatske državljanke ili državljanina koja nije i državljanka države članice Europskog gospodarskog pojasa, a namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 3 mjeseca, dužna je u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka, podnijeti zahtjev za izdavanje boravišne iskaznice. Boravišna dozvola izdaje se s rokom važenja od 5 godina, odnosno kraćim ukoliko tvoja partnerica kraće namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj.
Tvoja partnerica imat će pravo zatražiti i trajni boravak u RH, ali nakon pet godina kontinuiranog boravka na prostoru RH.

Primjer: Hrvatska sam državljanka rođena u inozemstvu i uz hrvatsko, imam još i državljanstvo zemlje rođenja, Argentine. Želim u Hrvatskoj sklopiti životno partnerstvo sa svojom argentinskom partnericom. Na koji način to učiniti?

Prije svega trebaš zatražiti upis u hrvatsku matičnu knjigu rođenih na način da hrvatskom matičnom uredu dostaviš ovlaštenu i na hrvatski jezik prevedenu kopiju argentinskog izvatka iz knjige rođenih. Nakon što se kao hrvatska državljanka rođena u inozemstvu upišeš u hrvatsku matičnu knjigu, postupak sklapanja životnog partnerstva u ovom slučaju je isti kao što je opisano u odgovoru na prvo pitanje o tome kako sklopiti životno partnerstvo.

Primjer: Partner i ja sklopili smo brak u Australiji. Ja imam dvostruko državljanstvo, hrvatsko i australsko, a moj suprug australsko. Kako možemo registrirati naš brak u Hrvatskoj prema Zakonu o životnom partnerstvu?

Životna partnerstva ili istospolni brakovi hrvatskih državljana ili državljanki sklopljeni u inozemstvu upisuju se kao bilješka u maticu rođenih na temelju isprave inozemnog tijela, odnosno vašeg vjenčanog lista iz Australije. Budući da Australija nije članica Europske unije ni Europskog gospodarskog pojasa, ovo je pitanje uređeno člankom 75. Zakona o životnom partnerstvu koji izjednačava brak osoba istog spola između hrvatskih državljana i državljana država koje nisu članice Unije i Europskog gospodarskog prostora sa životnim partnerstvima sklopljenim u Hrvatskoj.

Za istospolne bračne parove koji su brak sklopili izvan Europske unije i Europskog gospodarskog pojasa, a namjeravaju živjeti u Republici Hrvatskoj, uputno je, međutim, prevesti vjenčani list ili potvrdu o braku na hrvatski jezik kod sudskog tumača, kako bi se u praksi mogla ostvariti prava iz Zakona o životnom partnerstvu.

Primjer: Moja supruga i ja sklopile smo u Danskoj brak. Obje smo hrvatske državljanke. Koji je naš status u Hrvatskoj?

Budući da ste brak sklopile u državi članici Europske unije u kojoj je to zakonski omogućeno, Republika Hrvatska dužna vam je priznati status bračnih družica te ćete u pogledu svih prava koja su regulirane pravom Europske unije imati isti status kao i bračne zajednice sklopljene u RH.

U pitanjima koje nisu u nadležnosti EU, već isključivo RH, imate isti status kao i životna partnerstva sklopljena u RH. Stoga postoji mogućnost da će vas u Republici Hrvatskoj institucije diskriminirati kao istospolnu bračnu zajednicu u odnosu na raznospolne bračne zajednice ili neće vam priznati sva prava koja vam pripadaju zbog neusklađenosti interpretacija zakonske prakse, nepoznavanja presuda Europskih sudova u sličnim situacijama i slično. U slučaju bilo kakve pravne nesigurnosti ili sumnje na diskriminaciju savjetujemo obraćanje odvjetnicima s iskustvom u području ljudskih prava.

Primjer: Partnerica i ja živimo u Njemačkoj i ondje imamo dijete. Obje smo upisane u njemački rodni list kao roditeljice. Ja sam hrvatska državljanka. Obratile smo se hrvatskom konzulatu s upitom o upisu djeteta u hrvatske matice i stjecanju hrvatskog državljanstva, ali su nas odbili uz obrazloženje da Hrvatska ne priznaje dvije majke u rodnom listu. Imamo li pravo tražiti hrvatsko državljanstvo za dijete?

Za stjecanje hrvatskog državljanstva nije relevantno je li riječ o braku, životnom partnerstvu, istospolnom ili raznospolnom paru. Prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu, dijete ima pravo na hrvatsko državljanstvo ako je jedan od roditelja hrvatski državljanin. To je temeljno pravilo i ono ne ovisi o strukturi obitelji niti o tome kako su roditelji upisani u stranom rodnom listu.

članak 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu

Dijete stječe hrvatsko državljanstvo podrijetlom:

1. ako su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;

2. ako je jedan od roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj;

3. ako je jedan od roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete je rođeno u inozemstvu;

4. ako je dijete rođeno u inozemstvu, a jedan od roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski je državljanin, pod uvjetom da do navršene 21. godine života bude prijavljeno radi upisa u evidenciju hrvatskih državljana.

U praksi se, nažalost, događa da konzulati i druga tijela pokušavaju obeshrabriti istospolne roditelje u ostvarivanju tog prava, često pozivajući se na hrvatske obrasce i administrativne procedure koje nisu prilagođene međunarodnim rodnim listovima s dva roditelja istog spola. No administrativna neusklađenost ne može biti iznad zakona.

Djeca imaju pravo na državljanstvo prema hrvatskom zakonodavstvu, ali i prema međunarodnim dokumentima koji štite prava djece, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Povelju EU o temeljnim pravima. Sudska praksa na razini Europske unije dodatno potvrđuje obvezu država članica da poštuju roditeljski status utvrđen u drugoj državi članici, osobito kada je riječ o pravima djeteta.

Ako se nađete u situaciji da vam hrvatska državna tijela odbijaju zahtjev ili ga ne žele zaprimiti, važno je tražiti pisano rješenje i pravni temelj za odbijanje. U takvim slučajevima slobodno nam se obratite. Dugine obitelji pružaju pravno savjetovanje i, prema potrebi, podršku u daljnjim postupcima kako bi djeca ostvarila prava koja im pripadaju.

.