Ususret drugoj povorci biciklima ulicama glavnog grada i povodom Međunarodnog dana borbe protiv homo/trans/bi fobije, inicijativa Ponosni Zagreb podsjeća gradske vlasti na povijest borbe za LGBTIQ prava u glavnom gradu i predlaže budućoj vlasti suradnju u vidu podizanja spomen-ploče prvoj Povorci ponosa iz 2002. godine
Međunarodni dan borbe protiv homo/trans/bi fobije koji se obilježava 17. svibnja diljem svijeta prilika je za skretanje pozornosti na kontinuiranu diskriminaciju, strah i nasilje s kojima se suočavaju lezbijke, gejevi, biseksualne, transrodne, interseksualne i queer (LGBTIQ+) osobe. Ovaj dan se slavi u više od 50 zemalja u svijetu i službeno je priznat od strane Europske unije, stoga službeno se slavi i u Republici Hrvatskoj.
Iako su u Hrvatskoj u zadnjih dvadeset godina učinjeni veći pomaci po pitanju statusa prava LGBTIQ+ osoba, i dalje svjedočimo nasilju koje je postalo realnost LGBTIQ+ osoba diljem naše zemlje. Primjere homofobije, bifobije i transfobije ne moramo tražiti tako daleko u povijesti, sjetimo se samo institucionalne diskriminacije s kojom se suočavaju transrodne osobe u zdravstvenom sustavu, nasilja nad interspolnom djecom ili otežavanju pristupa sustavu udomiteljstva i posvajanja životnim partnerima. Kukavički huligani pokušavaju nas zastrašiti paljenjem rainbow zastava ili karnevalskih lutaka. Prečesto čitamo o fizičkom nasilju, poput nedavnog pokušaja spaljivanja gej muškarca u parku Maksimir, prebijanja američkih gej vojnika, ili guranja djevojke pod tramvaj samo zato jer se nasilnicima nije uklapala u njihovu percepciju kako bi netko “trebao” izgledati.
Pritom, politički autoriteti koji se prepucavaju u medijima ili odnedavno objavljuju golišave fotografije kako bi ugodili svom egu, u najgnusnijim slučajevima diskriminacije i nasilja nad njihovim sugrađanima i posjetiteljima naše zemlje, poput spomenutog pokušaja spaljivanja gej osobe, sasvim su tihi i ne nalaze vremena da osude takve nečuvene činove agresije, vjerojatno jer im to doista nije bitno.
Želimo na ovaj dan podsjetiti na ove i sve ostale slučajeve nasilja i suučesničke šutnje sustava, gdje počinitelji nisu uhvaćeni, a kamoli kažnjeni, iako je, barem na papiru, u Hrvatskoj na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije koji prepoznaje i diskriminaciju na temelju rodnog identiteta, izražavanja ili spolne (seksualne) orijentacije. Naša realnost je da žrtve žive i dalje u strahu, zbog čega se nasilje često ne prijavljuje. Slušamo političare kako i dalje ponavljaju kako “društvo nije spremno” kada govore u hrvatskom Saboru, dok kada sjednu u europske klupe hvale se postignućima i pomacima za koje se LGBTIQ zajednica morala sama izboriti.
Uistinu, pomaci na bolje ipak postoje. Zakon o životnom partnerstvu donesen je 2014. godine, i do sada životno partnerstvo sklopilo je preko 400 parova, koji od nedavno mogu postati udomitelji, a nadamo se uskoro i posvojitelji. Te iste godine Ustavni sud je odlučio da nisu više potrebne operacije genitalija, koje su značile i prisilnu sterilizaciju, kako bi osobe promijenile oznaku spola koja im se nalazi u dokumentima, i sve više i više transrodnih osoba otvoreno priča u medijima o svojim iskustvima i izazovima s kojima se susreću u našem društvu.
Ohrabrujuće je vidjeti sve više osoba kako “izlaze iz ormara”, tako da danas u Hrvatskoj nemamo samo aktivistkinje i aktiviste koji javno govore o svojoj seksualnoj orijentaciji i/ili rodnom identitetu, nego imamo i novinare, komičarke, redateljice, političare i druge osobe iz javnog života – i iskreno nadamo se da će u narednim godinama još poznatih osoba napokon izaći iz ormara, pri čemu mogu računati na našu punu podršku.
Zasigurno jedan od najvećih faktora koji je utjecao na napredak prava LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj je sada već dugogodišnja tradicija prosvjednih Povorki ponosa, onog najpoznatijeg u Zagrebu, a zatim i u drugim gradovima, poput Splita ili Osijeka, te drugih prosvjeda LGBTIQ+ osoba poput marša podrške u Rijeci 2012. godine, prvog Balkanskog Trans Inter marša 2019. godine ili biciklističkog Pride Ridea prošle godine.
Prva povorka u Zagrebu održana je sada već davne 2002. godine, u kojoj je sudjelovalo 300tinjak osoba – na koje je pri kraju događanja bačen suzavac, i mnoge su sudionice i sudionici povorke bili fizički napadnuti nakon što su se specijalne postrojbe policije povukle s događanja. Počinitelji ovih zločina nisu nikada odgovarali pred zakonom, dok su organizatori prve Povorke ponosa morali zatražiti azil izvan Hrvatske zbog stalnih prijetnji kojima su bili izloženi u svojoj domovini. Iduće Povorke ponosa održale su se pod snažnijim policijskim osiguranjem, incidenata je bilo sve manje i manje, iako smo i danas jako daleko od slika veselih i bezbrižnih povorki kakve vidimo primjerice u Njemačkoj, Nizozemskoj ili Danskoj.
Nadamo se da će današnji dan, skoro 20 godina nakon prve povorke, donijeti promjenu i u vidu podrške lokalnih vlasti LGBTIQ+ zajednici diljem Hrvatske. Liste i stranke koje otvoreno podržavaju LGBTIQ+ osobe uživaju sve veću i veću podršku glasača, te s posebnim veseljem pozdravljamo izborne rezultate u Zagrebu, gdje nakon više od 20 godina šutnje i rudimentarnog dijaloga između LGBTIQ+ organizacija i gradskih vlasti, nadamo se svjetlijoj, šarenijoj budućnosti, u kojoj će napokon buduća gradska vlast fizički sudjelovati i otvoreno podržati događanja koja organiziramo.
Ovom prilikom, predlažemo budućoj gradskoj vlasti u Zagrebu da zajedno, ruku pod ruku, obilježimo 20 godina Povorke ponosa u glavnom gradu, gdje bi pod uzoru na gradove poput Londona, Berlina, Pariza i mnogih drugih postavili spomen-ploču kojom bi obilježili mjesto prve Povorke ponosa u Hrvatskoj i hrabre sudionice i sudionike tadašnjeg prosvjeda, i instalaciju u prostoru, poput “rainbow klupa” ili sličnih prigodnih instalacija, čime bi Grad Zagreb bez ustručavanja i rezerve pokazao kako je on LGBTIQ+ osobama koje žive u njemu saveznik, a ne tihi suparnik.
Za kraj, pozivamo sve građane i građanke, pa tako i budućeg gradonačelnika, zastupnice i zastupnike u skupštini i članice i članove gradskih vijeća, da nam se pridruže 5. lipnja na drugom zagrebačkom Pride Rideu, biciklističkoj povorci ponosa. Inicijativa Ponosni Zagreb i ove godine planira niz događanja s kojima želimo obilježiti Mjesec ponosa koji se diljem svijeta obilježava krajem svibnja i tijekom lipnja. Na taj način ćemo nastaviti odgovarati na potrebe LGBTIQ+ osoba u Zagrebu, te organizirati i povezati aktivnosti raznih inicijativa i organizacija koje tim osobama pružaju sigurniji prostor. To je dobar način da se poveća vidljivost i podršku LGBTIQ+ osobama u Zagrebu – a, nadamo se, od ove godine i uz punu podršku Grada Zagreba!