Pozitivan korak naprijed za obiteljski život LGBTIQ osoba u EU: nova uredba prepoznaje izazove s kojima se susreću dugine obitelji

Europska komisija objavila je 7. prosinca 2022. prijedlog Uredbe Vijeća o priznavanju roditeljstva, kojom se utvrđuje potpuno priznavanje roditeljstva za prekogranična kretanja unutar EU-a, istovremeno osiguravajući da su temeljna prava svakog djeteta u potpunosti zaštićena svugdje u EU-u.

Mnoge LGBTIQ organizacije diljem Europe, poput krovne europske mreže LGBTI organizacija, ILGA-Europe, koja okuplja preko 600 organizacija diljem kontinenta, i mreže NELFA koja okuplja 44 organizacija koje se bave roditeljskim pravima LGBTIQ osoba (uključujući i hrvatsku organizaciju „Dugine obitelji“), pozdravile su prijedlog kao pozitivan korak naprijed za obiteljski život LGBTIQ osoba u Europi.

Ovo je veliki korak naprijed za uvođenje pravne sigurnosti za djecu u prekograničnim situacijama kako bi njihov obiteljski život bio zaštićen i kako bi roditelji bili priznati u cijeloj EU. Trenutačno mnoga djeca pri prelasku granice ‘gube jednog roditelja’ jer roditeljstvo nije priznato u svim zemljama Unije na jednak način, i time se krše u prvom redu prava djece.

Uredba Vijeća temelji se na nedavnim presudama Suda Europske unije (CJEU), posebice onoj donesenoj u slučaju „baby Sara“ u Bugarskoj (V.M.A. v Stolichna obshtina), kojom se od država članica EU-a zahtijeva da priznaju odnos roditelj-dijete u svrhu dopuštanja djetetu da bez smetnji, sa svakim roditeljem, ostvaruje pravo na slobodno kretanje i boravak unutar državnog područja svih država članica, kako je zajamčeno člankom 21. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU).

Trenutačni nedostatak priznavanja roditeljskih veza u prekograničnim situacijama znači da roditelj u jednoj zemlji nije uvijek roditelj u drugoj zemlji. Prelaskom granice iz jedne države članice EU-a u drugu, primjerice radi odmora ili trajnog boravka, djeca bi mogla ‘izgubiti’ roditelja, a u vrlo ozbiljnim slučajevima, poput slučaja „baby Sara“, završiti i bez državljanstva. Ovaj nedostatak roditeljskog priznanja može imati vrlo ozbiljne negativne posljedice za djecu u duginim obiteljima, poput lišenja prava na nasljedstvo ili prava da bilo koji od njihovih roditelja djeluje kao njihov pravni zastupnik u pitanjima medicinske skrbi, obrazovanja ili brige o djetetu.

U skladu s međunarodnim stanardima ljudskih pravima, prijedlog stavlja najbolji interes djeteta u središte kako bi se osiguralo da su dječja prava na identitet, državljanstvo, nediskriminaciju te prava nasljeđivanja i uzdržavanja zaštićena diljem EU-a. Ovo je veliki korak naprijed u smjeru kojeg su razne LGBTIQ organizacije diljem EU zagovarale i koji može riješiti mnoge situacije s kojima se LGBTIQ roditelji danas susreću. Pritom se Uredba odnosi na širu obiteljsku problematiku, a time i ne zadire u materijalno pravo o obiteljskim stvarima koje je u nadležnosti država članica.

Predsjednica mreže NELFA-e, Eleni Maravelia, izjavila je: „Dugine obitelji u Europi vrlo su zadovoljne zakonodavnim prijedlogom Europske komisije jer će ojačati prava djece u prekograničnim situacijama. Konkretno, novi zakoni mogu pomoći da se izbjegnu duža razdoblja u kojima djeca nemaju državljanstvo i drugi ozbiljni pravni učinci „pravnog limba“ za maloljetnike – uključujući gubitak bitnih obiteljskih veza, socijalnih beneficija i roditeljskih obveza. Nažalost, još uvijek mnoga djeca u Europskoj uniji doživljavaju takve poteškoće u različitim oblicima i nijansama. Vrijeme je za promjenu. Svako dijete treba puno priznanje i zaštitu, bez obzira u kojem okruženju živi.”

Prijedlog uredbe Vijeća o priznavanju roditeljstva komentirao je i predsjednik udruge „Dugine obitelji“, Daniel Martinović: „Ovaj prijedlog je pozitivan korak naprijed, i nadamo se da će ubrzati rješenje mnogih pravnih situacija s kojima se naša udruga bavi, i kojih iz mjeseca u mjesec imamo sve više. Iako je ovaj prijedlog samo prvi, mali korak u smjeru priznavanja roditeljskih prava diljem EU, drago nam je vidjeti kako se Europska komisija želi baviti ovom temom i riješiti probleme s kojima se mnoge obitelji suočavaju. I u Hrvatskoj imamo razne situacije koje ovaj prijedlog neće odmah riješiti, ali daje nadu mnogim obiteljima koje se trenutno nalaze u raznim postupcima pred hrvatskim državnim tijelima ili sudovima.“

Martinović pojašnjava: „U praksi, imamo slučaj gdje je istospolni par odlučio posvojiti u nekoj od zemalja EU, i sada hrvatska državna tijela tom djetetu ne žele dati hrvatsko državljanstvo jer ne priznaju strani rodni list na kojem su navedene dvije majke. Ili imate primjere gdje se lezbijski par odseli zbog posla u Irsku ili Njemačku, i tamo medicinski potpomognutom oplodnjom, koja im je u tim zemljama dozvoljena za razliku od Hrvatske, dobiju dijete. Pri rođenju dijete dobije rodni list u kojem su upisana biološka majka i njezina partnerica, ali opet Hrvatska ne želi dati državljanstvo tom djetetu, iako ono ima u potpunosti na njega pravo budući da je barem jedan od roditelja hrvatski državljanin. Da nije tužno, bilo bi smiješno, s obzirom koliko pričamo o demografskoj obnovi. I sve se to na kraju svodi da kada se te osobe žele vratiti u Hrvatsku, bilo trajno ili radi odmora, njihova roditeljska prava nisu prepoznata, i susreću se s raznim problemima primjerice kod posjete doktoru ili vađenju dokumenata za dijete.“

No unatoč izazovima koji su pred njima, predstavnici LGBTIQ organizacija diljem Europe najavili su kako će raditi sa zastupnicima u Europskom parlamentu i vladama EU-a kako bi osigurali da prijedlog bude podržan od strane Europskog parlamenta i Vijeća te da se cilj prijedloga zadrži u konačnom zakonodavstvu.