Vlada uporno odbija u zakonu napisati da i životni partneri mogu biti udomitelji, što je u veljači prošle godine potvrdio Ustavni sud
Akcija je, nema sumnje, uspjela. Udruga Dugine obitelji pozvala je pretprošlog tjedna građane da se, tijekom javne rasprave o izmjenama Zakona o udomiteljstvu, zauzmu za to da Vlada u zakonu izričito napiše da i istospolni parovi mogu biti udomitelji. I građani su se doista odazvali.
Na javno savjetovanje o izmjenama Zakona o udomiteljstvu, koje je trajalo do prošle srijede, stiglo je više od 90 komentara koji se tiču upravo definicije udomiteljske obitelji. U njih 80-ak Vladi se predlaže da u toj definiciji eksplicitno navede životne partnere.
Vlada odbija mijenjati definiciju
Vlada je, kako smo već pisali, dosad odbijala u zakonu napisati da i formalni i neformalni životni partneri mogu biti udomitelji, što je u veljači prošle godine potvrdio Ustavni sud. No, Ustavni sud nije naložio Vladi da mijenja zakon u tom dijelu pa se iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pozivaju upravo na to.
Kažu i da se ustavna odluka u praksi provodi, stoga životni partneri “imaju mogućnost biti udomitelji”. Ugledni stručnjak je, međutim, nedavno u razgovoru za Telegram upozorio na moguće pravne posljedice Vladinog inzistiranja da je odluka Ustavnog suda dovoljna i odbijanja da u zakonu izričito navede životne partnere.
Teška dilema socijalnih radnika
Centri za socijalnu skrb, kazao nam je ovaj stručnjak, pred teškim su problemom – mogu postupati kontra novog zakona u kojem nije navedena mogućnost da istospolni parovi budu udomitelji ili mogu postupati po slovu zakona, ali time bi kršili temeljna prava građana. “Štogod napravili, prekršit će Ustav”, ocijenio je naš sugovornik.
Svaka potencijalna dvojba bila bi u potpunosti otklonjena kad bi se dopunila zakonska definicija udomiteljske obitelji. To su u komentarima na javnoj raspravi zatražili prije svega građani – veliku većinu primjedbi uputile su privatne osobe – ali i neke institucije, političarke i udruge.
Komentari strukovnih udruženja
Javili su se, na primjer, iz profesionalnih udruženja zaposlenih u socijalnoj skrbi – dakle, predstavnici ljudi koji će zakon morati provoditi u praksi i koji bi se, prema tumačenju pravnog stručnjaka, mogli naći u nezgodnoj poziciji – predloživši usklađivanje definicije udomiteljske obitelji.
“U članku 9. Zakona u udomiteljstvu, kao i u Nacrtu prijedloga predlažemo da se uskladi definicija udomiteljske obitelji s postojećim Zakonskim i podzakonskim aktima, Odlukama Ustavnog suda u RH”, navodi se u komentaru koji je, prema e-savjetovanju, uputila Hrvatska komora socijalnih radnika.
Oštra ocjena pravobraniteljice
Opširan komentar uputila je pravnobraniteljica za ravnopravnost spolova. Navela je da smatra da stajališta Ustavnog suda “nedvojbeno ukazuju na potrebu da se diskriminatorne učinke spornih odredaba otkloni normativnim putem, odnosno noveliranjem Zakona, te predvidi model koji je primjeren demokratskom i inkluzivnom društvu te koji će jamčiti zabranu diskriminacije i ujednačenost prakse nadležnih tijela”.
“Propuštanjem intervencije u tekst Zakona o udomiteljstvu, diskriminatorni učinci i neravnopravni tretman na koje je ukazao Ustavni sud nastavit će egzistirati na normativnoj razini”, ističe, napominjući da “i sama količina komentara iznesenih u ovom pravcu u okviru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ukazuje na značajan interes te očekivanje dijela javnosti da predlagatelj dopuni navedene odredbe”.
‘Našu su obitelj objeručke prihvatili’
Među komentarima je i jedan potpisan s Ivo Šegota. Šegota i njegov partner Mladen Kožić nekoliko su godina vodili pravnu bitku da dobiju pravo biti udomitelji, što su na kraju i uspjeli. U širem komentaru, piše, među ostalim, o dosadašnjem iskustvu s udomljavanjem pa navodi: “Ni na jednom polju života naša udomiteljska obitelj se nije suočila s diskriminacijom ili problemima bilo kakve vrste”.
Ističe i da se vlasti ne trebaju voditi strahom od birača, jer su ti birači “naši susjedi, naše učiteljice, naši majstori, naši sportski treneri, naše prodavačice u trgovinama u našem selu… Svi oni su našu obitelj objeručke prihvatili i zavoljeli”.
Hoće li se Vlada predomisliti?
U vrlo malom broju komentara javili su se i oni koji se ne slažu s prijedlogom da se u zakon izrijekom uvrste i životni partneri; dapače, čak misle da bi trebalo propisati suprotno. Ali velika većina pristiglih komentara, kako smo spomenuli, predlaže eksplicitno navođenje životnih partnera u zakonu.
Stoga je poziv Duginih obitelji očito uspio – barem u ovom prvom koraku. “Drago nam je vidjeti ovakvu, širu potporu. Bitno je pokazati da ima ljudi kojima je stalno da zakon bude uključiviji”, kaže predsjednik udruge Daniel Martinović, napominjući da su se u savjetovanju javile i institucije poput pravobraniteljice te stručne udruge.
Hoće li to biti dovoljno da Vlada promjeni mišljenje i u zakonu precizno definira da udomiteljsku obitelj mogu činiti i životni partneri? Martinović je ipak skeptičan. Znajući kako su iz Vlade dosad izbjegavali uvrstiti životne partnere u zakon, njegova se skepsa čini sasvim opravdanom.
Izvor (fotografija i tekst): https://www.telegram.hr/politika-kriminal/gradani-udruge-i-institucije-zasuli-su-vladu-zahtjevima-da-u-zakon-konacno-ude-i-gej-parovi-mogu-biti-udomitelji/